Dinko Husadžić Sansky: Pogled na jazz (zapisi iz jazz svemira)

Dinko Husadžić Sansky: Pogled na jazz (zapisi iz jazz svemira)
Datum objave:
02.09.2009.
Dinko Husadžić Sansky
Pogled na jazz (zapisi iz jazz svemira)
(Nova knjiga Rast)

Nakon dva objavljena romana pisac i ljubitelj jazza Dinko Husadžić Sansky je objavio knjigu u kojoj se bavi jazz glazbom. U tri poglavlja na tristotinjak stranica ponudio je kratku povijest jazza, osvrte na najznačajnije jazziste te djelomičan uvid u hrvatski jazz.
Bez pretenzija da pokuša dati povijesni pregled autor je napisao knjigu o jazzu, pojasnivši osnovne značajke i karakteristike miljea u kojem nastaje. Kroz događaje kojima je nazočio objašnjava kako i zašto su osobe iz tog kruga, poput njega, zaslijepljene iskrom koja pobuđuje strast, kako su neizlječivo zaraženi virusom jazza, kako postaju jazz fanovima. Na svakoj stranici osjeća se da o jazzu piše zaljubljenik u tu glazbu koja je postala značajan dio njegova života, poput književnosti, ali i slikarstva. Naime, uz dokumentarne fotografije knjiga je obogaćena njegovim likovnim radovima, portretima nekih od glazbenika o kojima piše. Prema jazz glazbi i glazbenicima koji se njome bave odnosi se s poštovanjem, naglašavajući umjetničku vrijednost njihova stvaralaštva.
Iznimno je važno poglavlje o hrvatskom jazzu, posebice zato jer ima vrlo malo pisanih podataka iz kojih se mogu izvući relevantni podaci, a u postojećima često nailazimo na netočne. Iako ni ovaj pregled nije potpun - nije pisan s tom namjerom - on donosi doprinos za formiranje sveobuhvatnije povijesti hrvatskog jazza, poput nedugo objavljene knjige Hrvatski jazzisti Stjepana Fučkara. Autor po osobnom sudu navodi i neke od njemu bliskih hrvatskih jazzista srednjeg i mlađeg naraštaja o čijem djelovanju, iako nastupaju i snimaju u doba velikih medijskih mogućnosti, ali budući da se bave jazzom, javnost zna vrlo malo.
Husadžić Sansky je dao i sliku koncertne aktivnosti u Hrvatskoj. Radi se o subjektivnom pristupu ograničenom na koncerte glazbenika koje je gledao što svakako nije pregled cjelokupne scene - neki su glazbenici ili sastavi više puta pod njegovim dvogledom, a neki su ostali izvan njegova domašaja - a to valja napomenuti kako se ne bi stekla kriva slika o trenutnoj situaciju o hrvatskom jazzu. (Davor Hrvoj)

Dinko Husadžić Sansky:
POGLED NA JAZZ ( zapisi iz jazz svemira)
nakladnik: Nova knjiga Rast, Zagreb, 2009.

piše: Eduard Edo Cindrić

Profesor hrvatskog jezika i književnosti Dinko Husadžić Sansky, objavio je, nakon dva romana, «U potrazi za izgubljenom tajnom» i «Pametno potroši dan», svoju treću knjigu. To je knjiga o jazz glazbi i značajnim, kako hrvatskim, tako i svjetskim jazz glazbenicima. Naslov je zanimljiv - POGLED NA JAZZ (zapisi iz jazz svemira).
Imao sam zadovoljstvo pisati predgovor za drugi Dinkov roman («Pametno potroši dan», Nova knjiga Rast, 2007.), i govorio sam o temi potrage; potrage za Izgubljenom Tajnom, potrage za Pješčanim satom, potrage za samim sobom i nekim svojim smislom, naglašavajući osnovnu autorovu misao kako trebamo pametno potrošiti svoje dane.
Istaknuo sam tada i glazbeno-likovnu dimenziju romana, gdje su slikarstvo i glazba neprekidna podloga većini zbivanja i cijelo vrijeme sam imao osjećaj kao da čujem Djanga Reinhardta, Norah Jones ili Ninu Simone. U pastelnim sfumatima krajobraza, note i likovnost, zvuk i boja, činili su cjelinu bez koje bi nam se priča činila praznom i nepotpunom.
I evo me sada pred novom Dinkovom knjigom. Ova knjiga nije roman, već je dokument vremena u kojem živimo i u kojem jazz glazba čini bitnu sastavnicu. Jazz postaje dijelom pronađene Izgubljene Tajne iz prvog romana, ili Pješčanika iz drugog romana, koji pazi da pametno potrošimo svoje ovozemaljske dane. Slušati jazz glazbu svakako je jedan od načina.
U svojim romanima Dinko je stvorio cijeli jedan bajkoviti, imaginarni svijet kako bi iskazao svoje teme i ideje. U ovoj jazz knjizi opet imamo jedan «bajkoviti» svijet, glazbeni svijet, jazz svemir, kako bi sam autor rekao; ali ovoga puta stvaran, realan, postojeći - bajkoviti svijet jazza u koji tek rijetki sretnici imaju pristup.
Dinko nam pomaže u pronalaženju puta k toj divnoj glazbi, zapisujući svoje dojmove o onom što je čuo, ili o onom što osjeća slušajući jazz. Mislim da će poslije ove knjige mnogi od nas promisliti o svojim glazbenim afinitetima!
Nova knjiga Rast iz Zagreba nakladnik je koji evo objavljuje već treću Dinkovu knjigu, pokazujući izniman sluh za osjetljivi trenutak kad je jazz glazba na neki način marginalizirana u korist lakonotnih glazbenih izražavanja. Dragutin Matošević, glazbeni kritičar i urednik portala www. barikada.com kaže:
«Knjige o jazzu su rijetke kod nas. One su nasušno potrebne jer su istovremeno i udžbenici u kojima se iščitavaju i uče osnove jazz kulture i u kojima se upoznajemo s radom vrijednih jazz umjetnika. Stoga su ovakve knjige uvijek dobrodošle u knjižnici svakog ozbiljnijeg ljubitelja muzičke umjetnosti.»
Doista, zato je i ova knjiga vrjednija, jer je ovakve literature malo, gotovo je i nema. Poznati talijanski jazz pijanist, Roberto Magris u svojoj preporuci ističe:
«Nalazim da je ova knjiga lijep doprinos jazz glazbi s posebnog europskog gledišta za koje osjećam da je blisko mom jazz iskustvu i, kao glazbenik koji je nekoliko puta nastupio u Hrvatskoj, jako cijenim to što autor središte pažnje daje vrlo dobrim hrvatskim umjetnicima koji zauzimaju relevantnu poziciju na suvremenoj jazz sceni u Europi.»,
a bosanski jazz pijanist i član grupe Indexi, Sinan Alimanović ističe:
«Kroz ovo djelo ostvarujemo uvid u obiteljsko stablo jazz glazbe koje se grana i na našim prostorima. Samim tim, ta činjenica ovu knjigu čini sjajnim rezimeom koji će poslužiti generacijama koje tek dolaze u jazz, a ujedno se svojim postojanjem knjiga sama pretvara u umjetničko djelo.»
Knjiga ima tri dijela, u prvom POGLED NA JAZZ, autor se bavi bitnim povijesnim točkama jazza, polazeći od afro ritmova, preko bluesa, ragtimea i New Orleansa, do swinga, bebopa i modernog vremena.
U drugom dijelu JAZZ U HRVATSKOJ autor ističe i piše o tri generacije hrvatskih jazzista, kao i o svim važnijim hrvatskim glazbenicima. Istina, o nekima više, o nekima manje, ovisno o podacima do kojih je dolazio, ali ističući i jedan subjektivan stav koji mu daje mogućnost da više pozornosti posveti autorima koje osobno preferira, a koji, kao što i sam zna, nisu možda najznačajniji.
Upravo taj osobni, intimni, impresionistički pogled na hrvatsku jazz scenu daje knjizi dušu i zanimljivost. Istina, neki će se glazbenici naći povrijeđeni jer su dobili manje prostora, ali, pisac predgovora ovoj knjizi, Davor Hrvoj, to obrazlaže ovako:
« ...autor po osobnom sudu navodi i neke od njemu bliskih hrvatskih jazzista srednjeg i mlađeg naraštaja o čijem djelovanju, iako nastupaju i snimaju u doba velikih medijskih mogućnosti, ali budući se bave jazzom, javnost zna vrlo malo...neki su glazbenici ili sastavi više puta pod njegovim dvogledom, a neki su ostali izvan njegova domašaja - a to valja napomenuti kako se ne bi stekla kriva slika o trenutnoj situaciji u hrvatskom jazzu. No, ponovno ističem, obuhvatiti sve glazbenike i sve koncertne aktivnosti mu nije ni bila namjera.»
U trećem dijelu knjige, nazvanom ZAPISI IZ JAZZ SVEMIRA, Dinko H. Sansky jednostavno je objavio tekstove koje je zadnjih godinu-dvije objavljivao po medijima poput portala www.jazz.hr, www.barikada.com, www.moslavina-info.hr, www.javno.hr, www.igranifilm.bloger.hr, kao i časopisima poput Novog sisačkog tjednika i Cantusa, glasila Hrvatskog društva skladatelja.
To su tekstovi koji prate koncertne aktivnosti hrvatskih i svjetskih glazbenika, recenzije CD-a, prikaze, ali i emotivne eseje o glazbenicima poput Djanga Reinhardta, Nine Simone, Colemana Hawkinsa, Angela Debarrea itd. Moguća zamjerka ovom trećem dijelu knjige je to što su neki glazbenici više zastupljeni, ali kako i autor ističe, za ovu knjigu nije imao sponzore i nije mogao obuhvatiti sva zbivanja. Stoga je dosta tekstova vezano uz aktivnosti Siscia Jazz Cluba, gdje je Dinko, kako sam kaže - inventar!
Posebna vrijednost knjige je u autorskim crtežima značajnih jazz imena. Autor se bavi i slikanjem, te je svoje omiljene glazbenike crtao i slikao pastelnom tehnikom. Te nam je radove dao na uvid, uz tekst o dotičnom glazbeniku, i ti kvalitetni likovni radovi knjigu čine unikatnom. POGLED NA JAZZ se pretvara u jedan glazbeno-slikarski doživljaj.
Dinko Husadžić Sansky napravio je veliku stvar za jazz, a posebno za hrvatski jazz. Knjiga ima i nedostataka, neke su fotografije lošije otisnute, možda je trebalo knjigu tiskati u većem formatu (pohvala autoru naslovnice!); puno je pjesničkih metafora (to nam Sansky donosi iz svojeg romansijerskog miljea!) - ali sveukupni dojam je pozitivan, jer ova knjiga ima svoje mjesto pod suncem i autorov trud nije uzaludan. Na kraju, evo što kaže Saša Nestorović, ponajbolji hrvatski saksofonist:
«...svatko onaj tko traži naći će nešto u ovoj knjizi!»
Upravo tako. Knjiga zavređuje našu pažnju, jer i oni koji ne slušaju jazz glazbu, mogu ponešto naučiti - a možda i posegnuti za nekim jazz nosačem zvuka.
(Preuzeto s portala Moslavina Info)

Denis Razumović Razz, alt saksofonist
Prije par godina upoznao sam profesora Dinka Husadžića Sanskog prilikom jednog mog nastupa u Siscia Jazz Clubu u Sisku. Tada smo se, uz lagani kapučino, dohvatili zanimljivih tema, između ostalog i o problemima estetike, u umjetnosti općenito ali i u procesu stvaranja jazz glazbe, dakle improvizirane glazbe, kao i o problemima vizualne umjetnosti - slikarstva.
Dinko je tada, želeći pojasniti neke svoje slušateljske impresije, poredio Milesa Davisa, u njegovoj kasnijoj fazi, sa radovima Picassa, a Ornettea Colemana je uspoređivao, i pritom vrlo vješto tumačio sličnosti, s Vasilijem Kandinskim.
Takve su usporedbe u modernoj umjetnosti 20. stoljeća česta pojava, ali u Dinkovom slučaju to postaje jedna bitna činjenica i značajka njegovog rada. Autor ove knjige ima istančanu percepciju i osjećaj za «ono nešto», a on to «nešto» i traži u djelima koja zaokupljaju njegovu pozornost.
Dinko posjeduje jedan fini talent pri razlučivanju i vrednovanju umjetničkog djela tako što gledajući sliku, «čuje» i njezin zvuk, a slušajući neku skladbu, u njoj će vidjeti i sliku. To je vrlo zanimljivo, jer autor ove knjige ne svira jazz, ali ga osjeća i pokušava ga shvatiti, sa strahopoštovanjem se odnoseći prema fenomenu jazza, ne samo u harmonijsko-metričkom smislu, nego i u filozofskom i humanističkom pogledu. Dinko ima jednu veliku prednost u odnosu na mnoge ljude: on jazz želi!
Bio sam sretan kada sam vidio da je počeo pisati recenzije za www.jazz.hr portal, kao i za druge portale i časopise. Naime, rijetki su, pa stoga i vrlo cijenjeni, takvi promicatelji i zagovornici jazz glazbe. Radosno sam dočekao vjest da je ova knjiga napisana i nadam se da će čitatelji osjetiti posebnost njegovog pristupa i prepoznati autorov narativni tempo.
Meni kao hrvatskom jazz glazbeniku iznimno je važno to što će ova knjiga zasigurno dati vjetra pozitivnoj afirmaciji ne samo hrvatske jazz glazbe na ovim prostorima, kao i što će dokumentirati djelovanje pripadnika aktualne hrvatske jazz scene!

Dragutin Matošević, glazbeni kritičar i urednik web portala www.barikada.com
Svojim tekstovima na www.barikada.com profesor Husadžić je znatno unaprijedio kvalitetu priloga na mojoj web stranici. Tim tekstovima me je privuklo veliko autorovo poznavanje teme o kojoj je pisao, sveobuhvatnost tih priloga, kao i obilje vrijednih informacija koje su oni nosili. U svima njima iskazan je i osobni stav autora koji je u nerijetkim situacijama bio pozitivan, promovirajući jazz kao vrijedan muzički stil, a i umjetnika o kojem je pisao.
Jazz je na ovim prostorima, nažalost, «privilegija» malog broja ljudi. Za jazz, pored ljubavi, treba i određeno «predznanje». U tom kontekstu, Dinkovi tekstovi imaju veliki značaj. Knjige o jazzu su rijetke kod nas. One su nasušno potrebne jer su istovremeno i udžbenici u kojima se iščitavaju i uče osnove jazz kulture i u kojima se upoznajemo s radom vrijednih jazz umjetnika. Stoga su ovakve knjige uvijek dobrodošle u knjižnici svakog ozbiljnijeg ljubitelja muzičke umjetnosti.

Eduard Edo Cindrić, prof.
Pišući predgovor za drugi Dinkov roman («Pametno potroši dan»), govorio sam o temi potrage; potrage za Izgubljenom Tajnom, potrage za Pješčanim satom, potrage za samim sobom i nekim svojim smislom, naglašavajući osnovnu autorovu misao kako trebamo pametno potrošiti svoje dane.
Istaknuo sam tada i glazbeno-likovnu dimenziju romana, gdje su slikarstvo i glazba neprekidna podloga većini zbivanja i cijelo vrijeme sam imao dojam kao da čujem Djanga Reinhardta, Norah Jones ili Ninu Simone. U pastelnim sfumatima krajobraza, note i likovnost, zvuk i boja, činili su cjelinu bez koje bi nam se priča činila praznom i nepotpunom.
I evo me sada pred novom Dinkovom knjigom. Ova knjiga nije roman, već je dokument vremena u kojem živimo i u kojem jazz glazba čini bitnu sastavnicu. Jazz postaje dijelom pronađene Izgubljene Tajne iz prvog romana, ili Pješčanika iz drugog romana, koji pazi da pametno potrošimo svoje ovozemaljske dane. Slušati jazz glazbu svakako je jedan od načina.
U svojim romanima Dinko je izmislio cijeli jedan bajkoviti, imaginarni svijet kako bi iskazao svoje teme i ideje. U ovoj knjizi opet imamo jedan bajkoviti svijet, glazbeni svijet, jazz svemir, kako bi sam autor rekao; ali ovoga puta stvaran, realan, postojeći - bajkoviti svijet jazza u koji tek rijetki sretnici imaju pristup.
Dinko nam pomaže u pronalaženju puta k toj divnoj glazbi, zapisujući svoje dojmove o onom što je čuo, ili o onom što osjeća slušajući jazz. Mislim da će poslije ove knjige mnogi od nas promisliti o svojim glazbenim afinitetima!

Roberto Magris, jazz pijanist, Roberto Magris Europlane Orchestra
Nalazim da je ova knjiga lijep doprinos jazz glazbi s posebnog europskog gledišta za koje osjećam da je blisko mom jazz iskustvu i, kao glazbenik koji je nekoliko puta nastupio u Hrvatskoj, jako cijenim to što autor središte pažnje daje vrlo dobrim hrvatskim umjetnicima koji zauzimaju relevantnu poziciju na suvremenoj jazz sceni u Europi.
Saša Nestorović, tenor i sopran saksofonist i dirigent Big Banda HRT-a
Rekao bih da je ova knjiga autorov free jazz dojam, osobna refleksija o jazz glazbi, koja ne mora nužno, niti joj je namjera, u svim segmentima biti muzikološki ispravna, ali svatko onaj tko traži naći će nešto u ovoj knjizi, zasigurno! Kao što se prvi svirači jazza nisu opterećivali intonacijom, tako shvatimo i ove zapise! Lijepo je!

Sinan Alimanović, jazz pijanist i član grupe Indexi
Mislim da je knjiga Dinka Husadžića Sanskog djelo od važnosti kako za jazz glazbu uopće, tako i za novije generacije koje tek trebaju otkriti svijet jazza. Iako ovo ostvarenje nije ograničeno samo okvirima edukativnog, ali to apsolutno može biti; nemoguće je ne osjetiti način na koji nas pisac uvodi u svijet jazza (od njegovih korijena pa do danas), sugerirajući nam da vidimo kako je ljubav prema umjetnosti prvi i neophodni korak dolaska do spoznaje i razumijevanja iste te umjetnosti.
Kroz ovo djelo ostvarujemo uvid u obiteljsko stablo jazz glazbe koje se grana i na našim prostorima. Samim tim, ta činjenica ovu knjigu čini sjajnim rezimeom koji će poslužiti generacijama koje tek dolaze u jazz, a ujedno se svojim postojanjem knjiga sama pretvara u umjetničko djelo.

Sonja Pribolšan Pongračić
O jazzu nisam previše znala i nisam ga slušala. No, kako u životu samo mijena stalna jest, tako je i moj glazbeni svijet pomaknuo svoje granice u beskraj, jer je moj kolega... i najvažnije, moj prijatelj Dinko, napisao novu knjigu, knjigu o jazzu.
Hm...mislim si, ako on dobar dio svoga života daje toj glazbi, mora tu biti nešto više od kakofonije koju ja čujem, više od opsesivnih, sebičnih improvizacija, mora biti glazbe u tom jazzu!
I ima glazbe! Sjedili smo tako jedne večeri u društvu dragih prijatelja na obali Kupe i slušali jazz koncert, kad sam pogledala Dinka. Njegovo lice dječaka u najboljim godinama zračilo je radošću i zadovoljstvom jazz izvedbom koju smo čuli.
Tada sam se ja, okorjeli jazz skeptik, zaista zainteresirala za jazz. A knjiga će samo pomoći da saznam više.

http://www.novaknjiga-rast.hr/main.php?str=biblioteke

Davor Hrvoj
Nakon dva objavljena romana, pisac i ljubitelj jazza Dinko Husadžić Sansky objavio je knjigu u kojoj se bavi jazzom. Na tristotinjak stranica, u tri je poglavlja ponudio kratku povijest ove glazbene vrste, osvrte na najznačajnije jazziste te djelomičan uvid u hrvatski jazz.
Ne namjeravajući dati povijesni pregled, autor je napisao knjigu o jazzu, pritom pojasnivši osnovna obilježja miljea u kojemu nastaje. Kroz događaje na kojima je bio prisutan objašnjava kako i zašto su osobe iz toga kruga poput njega zaslijepljene iskrom koja pobuđuje strast, kako postaju ljubitelji jazza. Na svakoj se stranici osjeća pisanje zaljubljenika u glazbu koja je postala važan dio njegova života, poput književnosti i slikarstva. Naime, knjiga je uz dokumentarne fotografije, obogaćena i njegovim likovnim radovima te portretima nekih od glazbenika o kojima piše. Prema jazzu i glazbenicima koji se njime bave odnosi se s poštovanjem naglašavajući umjetničku vrijednost njihova stvaralaštva.
Vrijedan izvor podataka
Iznimno važno jest poglavlje o hrvatskomu jazzu, prije svega zato što ima vrlo malo pisanih izvora iz kojih se mogu izvući relevantni podaci, a u postojećima često nailazimo na netočnosti. Iako ni ovaj pregled nije potpun - doduše, nije ni pisan s tom namjerom - on predstavlja doprinos stvaranju sveobuhvatne povijesti hrvatskoga jazza, poput nedavno objavljene knjige Hrvatski jazzisti Stjepana Fučkara. Autor po osobnom sudu navodi i neke od njemu bliskih hrvatskih jazzista srednjega i mlađega naraštaja o čijemu djelovanju javnost zna vrlo malo premda nastupaju i snimaju u doba velikih medijskih mogućnosti.
Husadžić Sansky ponudio je i sliku koncertne aktivnosti u Hrvatskoj. Radi se o subjektivnom pristupu ograničenomu na koncerte glazbenika koje je slušao, što svakako nije pregled cjelokupne scene - na neke se glazbenike i sastave osvrnuo više puta, dok su mu drugi promakli - a to valja napomenuti kako se ne bi stekla kriva slika o trenutačnoj situaciju u hrvatskomu jazzu.

© 2008-2015 Jazz.hr / Hrvatsko društvo skladatelja