Leszek Mozdzer uoči nastupa na Jazz.hr-u

Leszek Mozdzer uoči nastupa na Jazz.hr-u
Datum objave:
30.09.2019.

Poljski virtuoz Leszek Mozdzer: 'Jazz je ekstatično isisavanje bioloških sokova'

 

Izniman poljski pijanist, skladatelj i producent, Leszek Mozdzer će 17. listopada održati koncert u Dvorani »Blagoje Bersa« na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Tim nastupom započet će trodnevni festival Jazz.hr/jesen na kojem će u nastavku svirati Edmar Castaneda, najcjenjeniji jazz harfist na svijetu, te međunarodni ZZ Quartet hrvatskog gitarista Ratka Zjače koji živi i djeluje u Nizozemskoj. Mozdzer je rođen 1971. godine, a klavir svira od svoje pete godine. Nakon što je 1992. pobijedio na međunarodnom natjecanju Jazz Juniors, čitatelji Jazz Foruma su ga 1993. i 1994. proglasili najperspektivnijim glazbenikom godine, a tijekom niza godina bio je proglašavan najboljim poljskim jazz pijanistom i glazbenikom.

Osim spomenutih, dobitnik je mnogobrojnih drugih priznanja i nagrada. Poznat je po spajanju jazza s klasičnom glazbom. U tom kontekstu posebice su cijenjene njegove džezističke varijacije i improvizacije na teme Frédérica Chopina, što je dodatno ojačalo njegov umjetnički položaj i svrstalo ga u red najistaknutijih pojedinaca i virtuoza europskog jazza. Osim s najpoznatijim poljskim jazz glazbenicima, kao što su Tomasz Stańko, Michal Urbaniak, Zbigniew Namyslowski i Piotr Wojtasik, nastupao je i snimao s mnogim međunarodno priznatim glazbenicima, među kojima su Pat Metheny, Joe Lovano, Archie Shepp, David Liebman, Lester Bowie, Marcus Miller, John Scofield i Steve Swallow. Snimio je više od 100 albuma, od kojih mnoge kao vođa sastava ili solo. Živio je u Los Angelesu gdje je sudjelovao u snimanjima glazbe za mnoge filmove u produkcijama 20th Century Foxa i Miramaxa, a pisao je i glazbu za kazalište. U Zagrebu će se predstaviti solističkim recitalom.

- Tijekom godina izvođenja solo programa, osmislio sam repertoar koji prilagođavam svakom pojedinom koncertu, ovisno o vlastitom raspoloženju, kao i osjećaju koji dobijem od publike. Ponekad je program sastavljen isključivo od mojih skladbi, ponekad više sviram tuđe: jazz standarde ili glazbu Frédérica Chopina, Witolda Lutoslawskog ili Krzysztofa Komede.

Vibracije duha

Zašto volite svirati solo koncerte?

- Sviranje solo za mene je jedno unutarnje putovanje. To je propitivanje mojih kvaliteta kao čovjeka, glazbenika i izvođača. Svaki solo nastup je osobna unutarnja borba za tijelo, um i duh, a usamljenost je stanje nužno za postizanje bilo kakvog napretka. Kad sviram sam, moja usamljenost na pozornici je golema i primoran sam je istraživati. To mi je jednostavno potrebno. Samoća je glavna prednost, ali istodobno i mana. Dok si sam na pozornici usamljenost stvara najveće probleme, ali i najveću ugodu.

Kako osmišljavate solo izvedbe?

- Prije nastupa zamišljam samo prve tonove i dolazim na pozornicu s konceptom o tome kako da započnem. Ostalo dolazi spontano i nikad ne znam koji će biti krajnji rezultat. Publika također rezonira s materijalnim zvukovima i vibracijama duha, pa to može biti zaista duboko putovanje.

Što je važno za dobru solo izvedbu?

- Zapravo, to nitko ne zna. Ali, da bi bio dobar glazbenik, moraš biti u tjelesnoj i duhovnoj formi. Oba medija zahtijevaju stalni trening. Primijetio sam da inspiracija dolazi samo kada zračim na visokim frekvencijama prihvaćanja, zahvalnosti i odanosti.

Koliko je teško i riskantno svirati solo?

- To ovisi o mojem trenutnom stanju. Smatram da samostalno muziciranje nije pretjerano riskantno. Najteži je dio zadržati vlastito uvjerenje. Kad prestanem svirati, ostaje samo tišina i to je glavna razlika. Moram preuzeti kompletnu odgovornost za sve što se dogodi na pozornici.

Koje pijaniste, koji su nastupali solo, obožavate?

- Tako ih je mnogo! Chick Corea, Erroll Garner, Oscar Peterson, Herbie Hancock, Vladimir Horowitz, Glenn Gould, Josef Hofmann, Arthur Rubinstein, Keith Jarrett, Bheki Mseleku, Ivo Pogorelić i još mnogo njih… Od svakoga od njih mogu nešto naučiti. Svaki od njih, svaki umjetnik, daje nešto posebno. Morate znati da glazba nije nešto što samo slušate - morate ju i osjetiti. Ljudski um je bezdan.

Kako glazba koju slušate utječe na stanje vašeg uma?

- Glazba nosi razne poruke, hrani inteligenciju, energiju i duh. Stoga sam vrlo oprezan što slušam.

Koliko je glazba koju izvodite odraz vašeg trenutnog stanja uma?

- Može utjecati na stanje mojih vibracija i zato stalno tražim ljepotu u glazbi.

Bioelektrične poruke

Kako vaše stanje uma utječe na glazbu koju svirate?

- Moje psihičko stanje ne utječe na glazbu kao takvu, ali utječe na poruku koja stoji iza nje, a ona se pojavi prirodno, dok se razvijam i postajem osobom kakva jesam. Ali smatram da mogu slobodno izraziti svoje životno iskustvo kroz muziciranje, tako da će svi ljudi nesvjesno razumjeti. Najteži dio je zadržati povjerenje u sebe, na način da ako nešto i krene po zlu, to moram prihvatiti, vjerovati da je sve u redu te takvu »grešku« iskoristiti kao materijal za daljnje stvaranje, ili je potpuno ignorirati. Kroz povjerenje i prihvaćanje mogu održati visoku razinu vibracija, tako da se publika osjeća ugodno dok prati ono što činim na pozornici. Ponekad je to osjećaj ushićenosti, ponekad straha i zbunjenosti, ali tada koristim povjerenje kao lijek.

Kako čujete vibracije koje dolaze iz vanjskog svijeta?

- Primam ih kao bioelektrične poruke koje moje tijelo razumije. Jednostavno osjećam razumije li publika to što radim ili ne. Primjerice, nemam ništa protiv da ljudi kašlju tijekom izvedbe – to znači da se tijelo čisti kako bi doseglo višu razinu vibracija, a to je dobro za sve prisutne. Publika me može nadahnuti ili mi može potisnuti maštu ako osjetim da me osuđivački procjenjuju ili ako su ljudi pod utjecajem alkohola. Za mene je teško djelovati protiv publike, ali ponekad to moram činiti jer moram vjerovati samome sebi. Izgubim li povjerenje, preostaje mi jedino pobjeći s pozornice.

Što vam je najvažnije u procesu izgradnje samopovjerenja?

- Da stvorim nešto osobno, ali to iziskuje puno posla. Istraživanje vlastite mašte je ozbiljan posao za koji nikad nećete biti plaćeni. Volio bih prijeći granice svoje mašte. Također, važna mi je preciznost zvuka, osjetljivost i karizma, što dolazi od unutarnjeg povjerenja, ali sve se to može vježbati, tako da uvijek vježbom i pokušavam poboljšati sve svoje kvalitete jazz glazbenika.

Što je to jazz, prema vašem mišljenju?

- Jazz je matematičko-glazbeni sistem koji dopušta improvizaciju. Možete također ignorirati matematiku ako svirate intuitivnu glazbu zvanu free jazz. Jazz je jezik koji dopušta mnogim ljudima da se usklade na mnogim razinama. Bit jazza je radost, intuicija i spontanost, to je prirodni izraz ljudske energije. Neki kažu da njegovo ime znači ekstatično isisavanje bioloških sokova. Da, jazz je tako nešto, ali na intelektualnoj, energetskoj i duhovnoj razini, jer svako iskustvo je odraz duha, sam život je duhovno iskustvo.

Osobna destilacija

Koje vam misli prolaze kroz glavu dok svirate jazz, odnosno improviziranu glazbu?

- Improvizacija je bazirana na bioelektričnom impulsu koji dolazi iz mozga i kontrolira mišiće. Ne mislim da se improvizacija temelji na mislima, nego na mašti. Zamišljam kakav zvuk želim postići, a moj mozak šalje signale mojem tijelu, koji se, kada je to potrebno, pretvaraju u misli. Telepatska povezanost, važna za improvizirane izvedbe, nije moguća dok ne prihvatim ono što se događa. Morate slušati druge dok svirate – to je ono što glazbenika čini dobrim. Samo kroz dubinsko prihvaćanje mogu komunicirati s partnerima na energetskoj ili duhovnoj razini.

Tako komunicirate s virtuoznim harfistom Edmarom Castanedom koji će također nastupiti na festivalu Jazz.hr/jesen. Zašto volite muzicirati s njim?

- Jer je talentirani glazbenik i vesela osoba. Njegov je tajming nešto što posebice obožavam. Svira vrlo »groovy«.

Koje su vaše namjere kao skladatelja?

- Da osmislim glazbu na način koji će pomoći ljudima da organiziraju svoje umove. Svi smo vrlo zbunjeni i u svoj toj kompleksnosti koja nas okružuje težimo za pronalaženjem dubinske harmonije. Kad skladam na neki tekst, riječi diktiraju ritam i raspoloženje. Kad skladam samu glazbu imam mnogo ograničenja, jer moram uzeti u obzir tko će svirati te note, koliko će proba imati, koja je poruka događaja na kojem će djelo biti izvedeno. Puno skladam i zato pokušavam uzeti u obzir, kombinirati sve sastojke da bih to postigao, a u skladateljskom radu nadahnjuju me emocije i težnja da stvorim još više ljepote.

Koja glazba najviše utječe na vaš rad?

- Sve što čujem za mene je glazba. Prolazak automobila, lavež pasa, razgovor ljudi - sve me to nadahnjuje, kao i sva glazba koja trenutno svira. Kad mi se ne sviđa, to mi pomaže da razaznam što da izbjegavam u vlastitom radu, ali ako mi se sviđa, spreman sam je apsorbirati i nakon toga izraziti, ali tek nakon osobne destilacije. Chick Corea je sjajan skladatelj. Zaista ga cijenim. Odlično razumije rad ritam sekcije. Također volim kompletan opus Weather Reporta. Naime, sviđaju mi se skladbe Waynea Shortera jer imaju dubinu. Također cijenim Krzysztofa Komedu zbog nedefinirane tuge koja se nazire iza svih njegovih tema.

(Preuzeto iz Novog lista od 29. rujna 2019.)

© 2008-2015 Jazz.hr / Hrvatsko društvo skladatelja