Koncerti Jazz orkestra Muzičke akademije

Koncerti Jazz orkestra Muzičke akademije
Datum objave:
16.05.2018.

SRIJEDA, 23. svibnja 2018. u 19:30 sati

ČETVRTAK, 24. svibnja 2018. u 20:00 sati

 

DVORANA „BLAGOJE BERSA“

JAZZ ORKESTAR MUZIČKE AKADEMIJE

 

Marko Bertić

Bach's Blues

Marko Bertić, el. gitara

 

Wolfgang Amadeus Mozart (Obr. Silvije Glojnarić)*

Sonata br. 16 u C-duru

 

Johann Sebastian Bach (Obr. David Gazarov)

Moments Of Anna's Life

Ivan Buić, flauta

 

Veljko Glodić ( Obr. Matevž Smerkol)

Oriental Funk

Veljko Glodić, klavir

 

Earl Zindars

How My Heart Sings

Martin Lajtman, klavir

Lucija Ercegovac, mezzosopran

Emanuel Pavon, violončelo

 

Robert Rožić

Interludij op. 29 – Dreams

 

Zoran Šćekić

East of Blues

Mario Ivelja, kontrabas

 

David Gazarov

Prof. Mario's Joke

Mario Ivelja, kontrabas

 

Chick Corea – Joaquín Rodrigo (Obr. Victor López)

Spain

               Eleonora Hil, alt, violina

               Martin Lajtman, klavir

 

 

*praizvedba

IZVODE:

Flauta, picollo flauta: Ivan Buić

Saksofoni: Krešimir Kottek, Sonja Domitrović, Bartol Stopić, Ana Kovačić, Marin Živković, Dominik Grgić

Trube: Luka Buljan, Tomislav Poljančić, Ivan Perković, Alen Vađunec, Ante Sočo, Hrvoje Horvat

Tromboni: Marin Cvitanović, Robert Garofulić, Ivan Marincel, Mario Puzović, Zvonimir Marković, bas trombon

Električna gitara: Ivan Luić

Klavir: Sara Jurišić, Helena Herman

Kontrabas: Gustav Barišin

Bubnjevi: Antun Profeta

Voditelj: izv. prof. art. Saša Nestorović

 

Marko Bertić rođen je u Vinkovcima 1990. godine. Glazbeno obrazovanje započeo je u Osnovnoj glazbenoj školi Josipa Runjanina u Vinkovcima. Srednju glazbenu školu pohađao je u Križevcima, gdje završava teorijski smjer i smjer tambure. Godine 2015. diplomirao je teoriju glazbe na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a trenutno je apsolvent na studiju kompozicije. Tijekom školovanja osvojio je nekoliko prvih nagrada na natjecanjima Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga te je nastupao na koncertima izvrsnosti. Aktivan je također kao skladatelj te se u svojem radu bavi manjim komornim sastavima, no sklada djela i za veće sastave. Jazzom se počinje baviti 2014. godine te svoju prvu suradnju ostvaruje sa Sašom Borovcem. 

Skladba Bach's Blues, za big band orkestar, nastala je 2017. godine. Cijeli sadržaj skladbe može se iščitati iz samog naslova. Osim Badineriea kao glavne teme, unutar skladbe uneseni su još poneki Bachovi citati, zapakirani u jazz ruho. 

 

Silvestar Silvije Glojnarić, rođen 1936. godine, diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 1979. godine u klasi profesora Natka Devčića na Odjelu za kompoziciju i glazbenu teoriju. Dugogodišnji je član Zagrebačkog jazz kvarteta i Big banda HRT-a. Nakon odlaska M. Prohaske preuzima Jazz orkestar HRT-a, koji vodi od 1988. do 2008. U tom periodu dobiva nagradu Hrvatskog društva skladatelja „Miroslav Sedak Benčić“ za skladbu Sun Ergos. Zajedno s Jazz orkestrom HRT-a dobiva dva Porina – za najbolju jazz izvedbu, kao i za najbolji jazz album Family u suradnji s M. Dedićem kao solistom i skladateljem. Za izvanredan doprinos i promociju hrvatske umjetnosti i kulture dobiva odlikovanje predsjednika Republike Hrvatske Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Surađuje s brojnim imenima svjetske jazz scene (J. Griffin, S. Hampton, L. Wright). Snimio je vinil i CD s Big Joeom Turnerom i Buckom Claytonom te s Johnom Lewisom. Album Animal Dance ocijenjen je u časopisu Down Beat s 4,5 zvjezdice.

Obrada Sonate br. 16 u C-duru W. A. Mozarta nastala je na poticaj profesora Saše Nestorovića za potrebe koncerta Jazz orkestra Muzičke akademije, koji će na svom godišnjem koncertu u programu „Classic goes jazzy“ izvoditi klasična djela u novim obradama. Poštujući notni tekst, nastojao je sonatu približiti jazz orkestru čije osnovne značajke treba uvažavati: tema – sola – provedba – tutti, kao i primjerenu harmonijsku progresiju sa swing prohodnošću. Tema iz prvog stavka omogućila mu je potpunu prilagodbu svim značajkama jazz izričaja – ritmički i harmonijski – tako da su sve odrednice big band izvedbe zadovoljene.

 

David Gazarov njemački je pijanist, skladatelj i aranžer. Samostalnim koncertima, kao klasični, jazz i crossover pijanist, nastupio je na velikim pozornicama, kao što su Semper Opera u Dresdenu (Njemačka), Kongresna dvorana u Grazu (Austrija), Hercules Sal & Gasteig u Münchenu (Njemačka), Koncertna dvorana „Čajkovski“ u Moskvi (Rusija), Montreux Jazz Festival (Švicarska), Jazz-Open u Stuttgartu (Njemačka), te na velikom broju hrvatskih pozornica, poput Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, Hrvatskog glazbenog zavoda, u sklopu 28. Muzičkog Biennalea u Zagrebu. Nastupao je i snimao s proslavljenim svjetskim jazz glazbenicima (Nils H. Ø. Pedersen, Martin Drew, Jimmy Woode, Johnny Griffin, Alvin Queen, Jiggs Whigham, Chuck Israels, Bill Goodwin, Buddy De Franco, James Morrison, Bobby Durham, Jonny Griffin, Boško Petrović i dr.). Komponirao je, aranžirao, snimao i koncertirao uživo s Bamberškim simfonijskim big bandom, Simfonijskim orkestrom Dresdenske filharmonije, Velikim simfonijskim orkestrom grada Graza, Simfonijskim orkestrom Bavarskog radija (Bayerische Rundfunk) itd. Rad na crossover području rezultirao je koncertima na najprestižnijim međunarodnim klasičnim festivalima: Mozart Musikfestspiele u Würzburgu (1997, 1998, 2000), Wagner-Festspiele u Bayreuthu (1998, 2000), Međunarodni festival komorne glazbe u Jeruzalemu (2004) i Schleswig Hollstein Festival (2004, 2005). U studenom 2004. godine Veliki simfonijski orkestar u Grazu praizveo je njegov Klavirski koncert br. 1 – Black Vision (za 66 instrumenata i klavir). Snimio je dvanaest samostalnih albuma i veliki broj albuma s drugim glazbenicima. Snimao je, između ostalih, i za sljedeće glazbene kuće: Sony Music (International), Denon (International), EMS Music and Records (International), Tuxedo Records – „Episode“ (U.S.A), Tudor (Švicarska), Skip Records (Njemačka). Kao posebno priznanje za svoj umjetnički rad 1999. godine primio je Državnu nagradu s diplomom bavarskog Ministarstva kulture.

U vlastitim kompozicijama poput Bauer Gigue, kao i u crossover aranžmanima kao što su Eternal Code of Love (Chopinov Fantasie-Impromptu u cis-molu, op. 66), David Gazarov kombinira glazbene elemente različitih epoha pronalazeći srodnosti, a ponekad i identičnosti zakona glazbenog razvoja, pri čemu u konačnome muzičkom djelu slušatelju pruža atraktivnu i razumljivu glazbenu formu. Skladba Moments of Anna's Life parafraza je Bachova Menueta u G-duru, čiji je aranžman nadahnut knjigom The Little Chronicle of Anna Magdalena Bach Esther Meynell. Prof. Mario’s Joke originalna je kompozicija, napisana 2012. godine za koncert s Big bandom HRT-a, posvećena profesoru Mariju Ivelji i njegovom neponovljivom humoru.

 

Veljko Glodić uz studij klasične glazbe u Sjedinjenim Državama položio je i jazz grupu predmeta (The New England Conservatory, Boston, The Florida State University, Tallahassee). Uči jazz improvizaciju kod jazz be-bop saksofonista Billa Kennedya te pohađa jazz seminare poznatih jazz glazbenika (R. Rodney, I. Sullivan, J. Aebersold, K. Kirkland, G. Dail i dr.). Svirao je u brojnim jazz skupinama, kao što su The Florida State University Jazz Band, The Bill Kennedy Quartet, a kao solo jazz pijanist nastupio je na mnogim međunarodnim festivalima u Hrvatskoj, Sloveniji i Mađarskoj. Djeluje kao jazz pedagog u Ljubljani, gdje podučava niz mladih slovenskih glazbenika koji s uspjehom nastavljaju daljnji studij na najpoznatijim europskim jazz akademijama (Graz, Rotterdam, Amsterdam i dr.).

Skladba Oriental Funk bazirana je na bosanskoj narodnoj pjesmi Moj dilbere. Transformacija u jazz glazbeni izričaj postignuta je ritmičkom podlogom u funky stilu i modalnom harmonijskom obradom. Folklorni element odražava se u improviziranim dijelovima baziranima na ljestvici koja sadrži dvije povećane sekunde sugerirajući orijentalni ugođaj.

 

Earl Zindars (1927–2005) američki je kompozitor klasične i jazz glazbe. Diplomirao je kompoziciju na Sveučilištu Northwestern. Dobitnik je stipendije Fullbright za Sveučilište Oxford. Tijekom karijere primio je brojne nagrade, uključujući National Institute of Arts and Letters te Jazz Pioneer Award. Iz njegove duge suradnje s Billom Evansom proizašlo je nekoliko albuma. Zindarsove skladbe bile su predstavljene na albumima mnogih glazbenika (Cannonball Adderly, Donald Byrd, Eddie Daniels, Philly Joe Jones, Dino Saluzzi, Tony Williams). Njegove klasične skladbe izvodili su i sastavi International Chamber Orchestra of Rome, San Francisco Symphony Chorus, San Francisco Symphony Brass, San Jose Symphony Orchestra, San Francisco Chamber Players i drugi.

            Skladba How my Heart Sings postala je jazz standard tijekom Zindarsove duge karijere. Prvi dio napisan je tročetvrtinskoj mjeri karakterističnoj za valcer, a drugi u četveročetvrtinskoj, naglašavajući elemente swinga i jazza, što je bilo vrlo inovativno pedesetih godina. 

 

Renato Rožić, skladatelj, teoretičar, interpret djela Bacha, Mozarta i Weberna, jazz gitarist i sound designer, rođen je u Zagrebu. Službeno je studirao glazbu (klasičnu i jazz) na Muzičkoj akademiji u Kölnu od 1983. do 1991. godine, ali je po njegovim riječima zapravo naučio glazbu i umjetnost studirajući stare i nove majstore iz raznih umjetničkih područja te kao glavne utjecaje navodi imena: Bach, Mozart, Webern, Miles, Coltrane, Ornette, haiku-pjesnici Basho, Issa, slikari Van Gogh, Cesane, Malewich. Svoj globalni pogled na umjetnost (ne samo na glazbu), na muzičku i životnu filozofiju, opisuje Rožić ukratko omiljenim citatom svog, kako Rožić kaže, „istomišljenika“, Leonarda da Vincija: „… realize that everything connects to everything else...“, kojim zastupa univerzalnost te prožimanje svih umjetnosti i nauka s fokusom na vlastiti stil. S obzirom na to da malo snima i to isključivo po žanrovima, Rožiću je glazbena stručna kritika dodijelila epitet „Stanley Kubrick u muzici“.

Kompozicija Dreams, s Rožićeva albuma Black & White, napisana je u tradicionalnom stilu starih majstora klasike i baroka s istaknutom tenzijom prema suptilnoj harmoniji te tonalnoj polifoniji.

 

Zoran Šćekić, kompozitor, inovator. Osim pisanja za jazz orkestar intenzivno se bavi kompozicijom na području mikrotonalne glazbe prirodnih intervala. Dobitnik je stipendije Bruxelles 1998, Nagrade hrvatskog glumišta 2004, Porina 2009, nagrade HDS-ZAMP-a International 2015, pobjednik je 3rd Annual European Bigband Composer Competition 2016, Copenhagen, te dobitnik nagrade HDS-a „Franjo Ksaver Kuhač“ 2018. Također je autor prototipa mikrotonalne klavijature „Z-Bord“ izrađene u Kaliforniji te harmonografa „Lira Spectrum“ izgrađenog u Italiji, trajno izloženog u Tehničkom muzeju Nikole Tesle u Zagrebu.

Kompozicija East of Blues pisana je po narudžbi HRT-a za koncert Jazz orkestra HRT-a i svjetske jazz zvijezde, češkog basista Miroslava Vitouša. Samo je ime East of Blues igra riječi koja najavljuje kompoziciju čija ritmička, melodijska i harmonijska struktura podržava stilski pravac slavenskih Roma kao nečega što je postojalo daleko prije američkog bluesa.

 

Chick Corea (1941) američki je jazz pijanist i kompozitor. Počevši solo karijeru 1966. godine, Corea je postao renomirani pijanist koji je sa svojim jazz sastavima otvarao nove glazbene vidike. Od albuma Now He Sings, Now He Sobs (1968) nastavlja karijeru s ekstenzivnim diskografskim opusom, tijekom koje je surađivao s mnogim glazbenicima i primio brojne nagrade. Smatra se jednim od najproduktivnijih kompozitora dvadesetog stoljeća. Njegovi albumi Return to Forever (1972), Light as a Feather (1972), Hymn to the Seventh Galaxy (1973) i Romantic Warrior (1976), dobitnik Grammya, odredili su smjer jazza i rocka. Corea se kao svestran umjetnik ostvario u različitim glazbenim stilovima, od klasičnih klavirskih koncerata do akustičnih i elektroničkih eksperimenata.

            Spain, Coreina najpoznatija skladba i jazz standard, snimljena je u različitim verzijama i sastavima, a izvodili su je i mnogi glazbenici diljem svijeta. Prva verzija, s albuma Light as a Feather, započinje s adagiom iz skladbe Concierto de Aranjuez španjolskog kompozitora Joaquina Rodriga. Nakon uvoda pjesma prelazi u brzi i čvrsti samba ritam u kojem se ponavljaju glavna tema i improvizacija.

 

© 2008-2015 Jazz.hr / Hrvatsko društvo skladatelja