Uspjeh hrvatskih jazz skladatelja

Uspjeh hrvatskih jazz skladatelja
Datum objave:
17.11.2017.

U ovogodišnju sezonu Jazz orkestar HRT-a pod vodstvom šefa-dirigenta Andreasa Marinella, ušao je je u listopadu 2017. koncertom u kojem je nastupio finski multi instrumentalist i skladatelj Jimi Tenor.

Kao i svake godine, koncert s novim skladbama za jazz orkestar, smatra se najvažnijim pokazateljem napretka hrvatskih jazz kompozitora i za Hrvatsku najvažnijim koncertom. Koji dopunski opravdava rad tog glazbenog sastava u okviru Glazbene proizvodnje HRT-a. Kako je to ovom zgodom naglasio i šef-dirigent A. Marinello. Tako je bilo i ove godine na koncertu održanom 15. studenoga u studiju Zvonimir Bajsić.

Program se sastojao od 9 skladbi za orkestar. Jedini novi doprinos vokalnom jazzu bio je onaj skladateljice, pjevačice i glasoviračice Lane Janjanin. Koja je ovo prilikom nastupila po treći puta u ovom ciklusu i pokazala da trajno napreduje.

Od instrumentalnih skladbi izdvojilo bi se tri. Trubač Goran Grbić napisao je skladbu The Rite of Spring with Petrushka po motivima Igora Stravinskog. Njegova je namjera bila zvuk big banda iskoristiti za predstavljanje novog viđenja klasične glazbe. Razmišljajući pritom upravo o tradiciji djelovanja te specifičnom zvuku jazz orkestra HRT-a. U ovoj skladbi autor je bio i solist na krilnici.

Najpoznatiji među kompozitorima je bio bubnjar, pa i multi umjetnik Borna Šercar s kompozicijom Chez Krleža. Skladba je nadahnuta je mjestom njegove mladosti, na glavnom trgu u Zagrebu, kod knjižare Krleža, gdje su se dogovarali razni sastanci – prijateljski, a često i ljubavni. Naime, kod Krleže su se “skuhale” mnoge ljubavi i prijateljstva.

Skladba, nadahnuta teškim životom rudara Crne ruki Roberta Mikuljana ostavila je najdublji utisak. Kao građanin Labina, na vrlo dojmljiv način posvetio je skladbu rudarstvu i rudarima. Čiji je život uvijek povezan sa strahom i rizikom ali živjeti se mora, pa makar i kao rudar.

Posebnu pozornost izvjestitelja privukla je skladba Marka Prepelića Sweet Child u čijoj je izvedbi i sam sudjelovao kao trubač. Zbog njezina naslova.

Izvjestitelj pamti vremena kada se na Hrvatskom radiju smjelo najavljivati skladbe, isključivo na hrvatskom jeziku. Kasnije se dodavalo i izvorni naziv. Slijedilo je razdoblje najave na stranim jezicima uz hrvatskih prijevod. Zato nisam razumio naslov skladbe Sweet Child. Je li to, a samo su navedeni neki od mogućih prijevoda: slatko dijete (slatkić), drago, ugodno, dražesno, milozvučno, milovidno, milo, (mio)mirisno, blago, tiho, umilno, srdačno, ljupko, zlatno ili … dijete. Ili u smislu džeza polagano, melodiozno (V. Anić). U redu su naslovi na stranom jeziku. Ali vratite i prijevode. Neka se autor izjasni na što je mislio.

Jazz orkestar HRT-a je još jednom svjedočio o svojim velikim mogućnostima i vrsnim solistima. Takav stalni napredak moguć je samo zbog stalnog djelovanja tog orkestra. I gosti solisti su pridonijeli uspjehu koncerta koji je svjedočio o napretku hrvatskih kompozitora koji pišu za veliki orkestar.

Igor Čatić

(Preuzeto iz Zg-magazina od17. studenoga 2017.)

© 2008-2015 Jazz.hr / Hrvatsko društvo skladatelja