Saša Drach: Priče o jazzu i drugi zapisi

Saša Drach: Priče o jazzu i drugi zapisi
Datum objave:
25.02.2017.

Saša Drach: “Priče o jazzu i drugi zapisi”, (Sandorf, 2016.)

Antikvar, novinar, urednik, izdavač i prevoditelj Saša Drach (1961.) široj je javnosti najpoznatiji kao novinar Jutarnjeg lista, jedan od osnivača nekad kultne knjižare Moderna vremena te tajanstveni Lastan koji je godinama odgovarao na pitanja čitatelja Modre laste, što je tek nedavno obznanjeno. Nakon knjige »Dnevnik bez reda« (Sandorf, 2012.), zbrirki kolumni koje je pisao za Jutarnji list, krajem prošle godine objavio je svoju drugu knjigu, »Priče o jazzu i drugi zapisi«, također u izdanju Sandorfa. Radi se o knjizi priča bliskih naraštaju koji je u svijet glazbe - umjetnosti - uskočio 1970-ih, te je dodao osobne, intimne priče kakve se pričaju samo najbližima. Osim što nas sa sugestivnim žarom upoznaje s nekim njemu važnim, ali i globalno priznatim glazbenicima kao što su, među ostalima, Duke Ellington, Carla Bley, Astor Piazzolla, Tom Harrell, Chick Corea, Dee Dee Bridgewater, Ratko Divjak, Boris Papandopulo, Kamasi Washington i Gary Burton, Drach nam priča isvoju životnu priču. Svojevrsna je to segmentirana autobiografija kroz koju ga upoznajemo kao osobu sklonu umjetnosti, poznavatelja koji duboko promišlja svaki kreativan potez, svaku intervenciju koja prodire u duh ljudskosti. Na jednostavan način čitatelju sugerira potrebu za ispoljavanjem najhumanijih osobina, prije svega ljubavi: prema bližnjima, prijateljima, životinjama, prirodi, gradu, poslu kojim se bavi, poslu kojim se drugi bave... Duboko emotivno, razotkrivajući svoje najskrivenije osjećaje, ponekad odlazi toliko daleko da će čitatelje ganuti do suza. Znatiželja autora, poriv za istraživanjem, ali i poniranjem u suštinu onoga što proučava, ovu knjigu čine vrijednim štivom, zanimljivom i važnom ne samo za one koji osjećaju nostalgiju za starim dobrim vremenima, što će posebice dirnuti naraštaj koji je 1970-ih stasao na ulicama i kultnim mjestima Zagreba, ne samo onima iz kultrurnog miljea, nego i mladim naraštajima koje upućuje na već gotovo zaboravljene i potisnute, ali bezvremenske vrijednostima. Nije to samo priča o životu ispunjenom glazbom - pa i kad se doima da je glazba sporedna, ona je ipak u prvom planu, sve se vrti oko nje - već o složenim životnim problemima i njihovom rješavanju, primjerice ukazujući koliko naoko male stvari kao što su bicikl, park, pas, gramofonska ploča - mogu biti važne u čovjekovu životu.

© 2008-2015 Jazz.hr / Hrvatsko društvo skladatelja