Razgovor s Elmom Burnić povodom koncertne večeri “Mistična noć sevdaha”

Razgovor s Elmom Burnić povodom koncertne večeri “Mistična noć sevdaha”
Datum objave:
13.06.2013.
Elma Burnić
- Što vas privlači jazzu?

- Ono što me kod jazza uvijek iznova oduševi su njegova ekspresivnost i svojevrsna sloboda glazbenog izražavanja. U jazzu osjećam zaigranost i kreativnost, u bossa novi mekoću i pitkost. Također, smatram da jazz pruža širinu za cjeloživotno učenje i napredovanje što jako odgovara mom karakteru.

- Kako gledate na jazz glazbu u današnje vrijeme i u čemu leži budućnost te glazbe?

- Čini mi se da je jazz sve rašireniji glazbeni pravac, i dakako, sve popularniji. Općenito, smatram da su granice među glazbenim stilovima sve manje uočljive, pojavljuju se raznorazne fuzije, baš kao što se u današnje globalizirajuće vrijeme i različite svjetske kulture sve više približavaju jedne drugima i međusobno isprepliću, a tako je i s jazzom.

- Što jazz i sevdah čini kompatibilnima da ih je moguće spajati?

- Iskreno govoreći, nisam razmišljala o kompatibilnosti igrajući se elementima jednog i drugog glazbenog smjera. Spajanje se dogodilo sasvim prirodno i spontano, s obzirom da smo se kolega Paul Kempf i ja izražavali glazbom koja nas je privlačila i godinama izgrađivala naš ukus. Međutim, kompatibilnost zaista postoji i može se racionalno objasniti. Jazz u svom korijenu nosi etno 'crnog kontinenta' kojeg su Afroamerikanci na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće miješali s utjecajima europske harmonije i forme. Ta se glazba razvila u bogatu izražajnu paletu čije su karakteristike - sloboda, ekspresivnost i kolažiranje. I mi upravo u tome uživamo, povezujući sevdah - višestoljetni kulturalni kolaž naših podneblja - i jazz!

- Kako vi pristupate tom procesu?

- S poštovanjem, pri čemu uvijek nastojim zadržati mjeru. Kad se neka glazba razvija stoljećima, ona ima svoj život i zakonitosti koje treba osjetiti i uvažavati. Smatram da dodavanjem malih začina pokazujemo odraz vremena u kojem živimo, a opet puštamo glazbu da slobodno putuje dalje i mijenja se kroz nadolazeće generacije. U suradnji s kolegom Paulom i ostalim muzičarima mijenjam sevdalinke dodajući im jazz ritmove i bogatije harmonije, ponekad malo interveniram u melodiju ili samo promijenim instrument. Primjerice, sevdalinku koja se izvodi uz pratnju klavira i kontrabasa krasi jazz mekoća.

- Kako se brazilska glazba umiješala u vaš jazz?

- Za to je miješanje zaslužan Antônio Carlos Jobim koji je prije više od pola stoljeća etno glazbu svoje zemlje oplemenio jazz saznanjima i stvorio bossa novu, a koji je ujedno i moj glazbeni uzor. U svom glazbenom stvaralaštvu izuzetno cijenim njegov rad i osjećam srodnost s tom glazbom, budući da i sama nastojim njegovati sličan glazbeni spoj.


-Kako ste osmislili projekt s Robertom Kurbašom?

- Već duže vrijeme sa svojim muzičarima izvodim koncerte sevdah-jazza. U bendu su Paul Kempf (klavir), Mario Perčinić (kontrabas), Marko First (violina) i Pavle Golubić (bubnjevi). Razmišljala sam o idealnom kontekstu za tu vrstu glazbe i počela mi se rađati ideja o bogatoj kazališnoj sceni i multimedijalnosti. Proučavajući mistične stihove Rumija i Hafiza, osjetila sam snažnu kompatibilnost s ovom glazbom i poželjela uključiti glumačku karizmu u naš projekt te predložila Robertu suradnju. Tako je nastao projekt Mistična noć sevdaha u kojem ću u pratnji bogate zvučne rapsodije kontrabasa, violine, klavira i perkusija - predstaviti publici bogatstvo emocijama nabijenog sevdaha, a Robert će, u ulozi naratora, kroz recitale najljepših ljubavnih stihova perzijskih mistika dotaknuti vječna pitanja o životu, prolaznosti i istinskim vrijednostima. Za potpun umjetnički dojam u predstavu smo uključili i atraktivan performans trbušnih plesačica kako bi publika u ovom glazbeno-scenskom spektaklu s orijentalnim scenografskim elementima, poezijom koja otkriva tajanstveni duh Istoka, i sevdahom duboko utkanim u kulturnu baštinu ovog podneblja doživjela jedinstven spoj glazbe, plesa i književne umjetnosti. Predstavu premijerno izvodimo 20. lipnja u zagrebačkom kazalištu Komedija.

- Jeste li imali uporište u nekim do sad ostvarenim jazz projektima s naratorom, ili je to što radite nešto posve novo?

- Ovo mi je prvi projekt ovakve vrste vezan uz sevdah-jazz, no imam vrijedna iskustva sa sličnim multimedijalnim performansima. Primjerice, u Dubrovniku sam s Marinom Aničićem i Mišom Mihočevićem radila na projektu Muzej zaljubljenosti. To je jedna divna koncertna predstava koja obrađuje temu zaljubljenosti šetnjom kroz povijest - glazbom i stihovima. Kazališni projekt Mistična noć sevdaha također priča ljubavnu priču, ali kroz bogat spoj više umjetničkih elemenata - naracije, sevdaha i glazbene pratnje te plesnih točki - i naglašava kontrast u kojem, s jedne strane, svjetovni sevdah dočarava različite ljubavne priče, a s druge strane, duhovni stihovi perzijskih mistika pružaju osjećaj univerzalnosti i bezvremenosti te podsjećaju na istinske vrijednosti života.

---------------------------------------------------------

Tko je Elma Burnić?

Nakon završenog studija arhitekture, Elma Burnić se, osim grafičkim i multimedijalnim te dizajnom interijera, bavi i pisanjem, skladanjem te sviranjem, no na prvom mjestu pjevanjem. U klasi prof. Mirele Brnetić, završila je pjevačku tehniku te razvila cjeloviti pristup glazbeno-scenskoj izvedbi. Na seminarima i radionicama vrhunskih svjetskih glazbenika (Guillermo Rozenthuler, Judy Niemack) uči improvizaciju i jazz te latinskoameričke ritmove. Elma je odrasla i školovala se u Zagrebu gdje je zavoljela jazz, ali njezinim žilama teče i sevdah prema kojem su joj ljubav usadili roditelji, podrijetlom iz bosanskog grada Sanskog mosta. Već duže vrijeme Elma surađuje s renomiranim glazbenikom Zabranjenog pušenja, Paulom Kempfom, obrađujući poznate skladbe te najčešće kombinirajući brazilian (bossa nova) i soft jazz ritmove. Glazbeno eksperimentiranje i povezivanje kultura Istoka i Zapada Elmina su nit vodilja u pisanju i skladanju pjesama, što se može osjetiti i u njezinoj izvedbi pjesme Emina, jednoj od najljepših ikada ispjevanih sevdalinki, za koju je snimljen i televizijski spot. Elma je članica benda MUSICa i članica nagrađivanog ženskog kvarteta Mystique koji je 2012. godine osvojio 2. nagradu na međunarodnom festivalu Vocal Marathon u Rijeci.
U suradnji sa zagrebačkim glazbenikom NT Waveom Elma stvara originalan i autohton glazbeni izričaj, a u pripremi je i izlazak zajedničkog autorskog albuma. Na jednom od solističkih koncerata održanim u eminentnom zagrebačkom VIP klubu, Elma je predstavila kantautorski singl Magleni dan, nastao u suradnji s Paulom Kempfom i poznatim producentima Suadom Čokljatom i Denykenom. U pripremi je lansiranje dvaju novih Elminih singlova u drugoj polovici 2013. godine, izdavanje singl albuma te suradnja s nekim od eminentnih imena hrvatske glazbene scene. Naposljetku, u suradnji s poznatim hrvatskim glumcem, Robertom Kurbašom, i zagrebačkim kazalištem Komedija Elma užurbano priprema jedinstven glazbeno-scenski performans Mistična noć sevdaha - koncert na bogatoj i orijentalnoj, kazališnoj sceni u kojem se isprepliću dubok doživljaj glazbe i stihova iz najcjenjenije otomanske literature.

------------------------------------------------------------

Elma Burnić
Nakon završenog studija arhitekture, Elma Burnić se, osim grafičkim i multimedijalnim te dizajnom interijera, bavi i pisanjem, skladanjem te sviranjem, no na prvom mjestu pjevanjem. U klasi prof. Mirele Brnetić, završila je pjevačku tehniku te razvila cjeloviti pristup glazbeno-scenskoj izvedbi. Na seminarima i radionicama vrhunskih svjetskih glazbenika (Guillermo Rozenthuler, Judy Niemack) uči improvizaciju i jazz te latinskoameričke ritmove. Članica je nagrađivanog ženskog kvarteta Mystique.
Paul Kempf
Paul Kempf je glazbeno usmjerenje naslijedio od oca, a od rane je mladosti svirao u brojnim hrvatskim bendovima. Gotovo godinu dana proveo je s bendom La Piaf na otoku Gran Canaria. Po povratku u Hrvatsku, pridružuje se bendu Rafaela Dropulića, a sljedeće godine kultnom sarajevskom bendu Zabranjeno pušenje u kojem svira i dan danas. Nastupao je i s etno kantautoricom Lidijom Bajuk, a osim sviranjem, bavi se komponiranjem te glazbenom produkcijom.
Mario Perčinić
Mario Perčinić je slijepi glazbenik koji djeluje kao multi-instrumentalist. Započeo je s klavirom i klasikom, a alternativni glazbeni put s rock sastavom Gander. S tipki se prebacuje na žičane instrumente, i kao glavni vokal te basist djeluje u punk sastavu Mikrofonija. S njima izdaje dva neovisna album, s rekordnom tiražom kako u Hrvatskoj tako i susjednim državama. Početkom 2000-ih s još par glazbenika osniva sastav Between svirajući isključivo fretless bas gitare, te kao studijski i live glazbenik radi na nekoliko studijskih albuma. Na basu i kontrabasu svirao je u mladom jazz sastavu Kreol. Surađivao je s provokativnim glazbenikom Bobom Kneževićem, gostovao na koncertu gitariste Tommy Emmanuela u KD V. Lisinski, a odnedavno djeluje kao bas gitarist benda Shaderwan Code čiju okosnicu čine članovi benda Zabranjeno pušenje te djevojke iz islamskog zbora Arabeske. Osim navedenih glazbenih projekata i završenog filozofskog fakulteta u Zagrebu na kojima je magistrirao pedagogiju i informacijske znanosti, Mario također radi i kao zvukoterapeut.
Marko First
Marko First pohađao je glazbenu školu Blagoja Berse. Djeluje kao voditelj orkestra Zagrebačkog folklornog ansambla. Istaknuo se kroz solističke nastupe na tamburaškim koncertima u Budimpešti i Zagrebu, te koncertima Ruskog nacionalnog orkestra tradicionalnih instrumenata Ossipov u Strassbourgu, Parizu, Moskvi, pa čak i Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda u New Yorku. Povremeno djeluje u sklopu Tamburaškog orkestra HRT-a. Stalni je član benda Massima Savića, te redovito surađuje s grupama Cinkuši, Picksiebner i Valungari. Nastupao je u kazališnom komadu Čovjek koji je spasio Europu autora Renea Medvešeka. Diplomirao je filozofiju i sociologiju na Hrvatskim studijima u Zagrebu.
Pavao Golubić
Pavao Golubić s 9 godina počinje svirati violinu u osnovnoj muzičkoj školi, a s 15 godina upisuje udaraljke u srednjoj školi Vatroslav Lisinski. Udaraljke je diplomirao na Kraljevskom konzervatoriju u Antwerpenu kod profesora Ludwiga Alberta i Lea Ouderitsa gdje je stekao diplomu bachelor stupnja. Školovanje je nastavio na Zagrebačkoj akademiji u klasi profesora Igora Lešnika stekavši zvanje magistra muzike na udaraljkama. Bubnjeve i udaraljke je dodatno usavršavao u Hrvatskoj i inozemstvu na seminarima i privatnim satovima kod: Mareka Patrmana, Chrisa Jorisa, Krunoslava Levačića, Ari Honeiga, Alexa Acune, Dom Famulara, Dane Richesona, Jojo Mayera i drugih. Zaposlen je u Glazbenoj školi Vatroslav Lisinski u Bjelovaru kao profesor udaraljki. Redovito nastupa s orkestrom kazališta Komedija te u simfonijskom okrestru HRT-a. 2011. godine nastupao je s vibrafonistom legendarnog Franka Zappe - Dave Samuelsom te godinu poslije s Andy Narelom. Nastupao je i s drugim domaćim velikanima jazza: Boškom Petrovićem, Davorom Križićem, Matijom Dedićem i drugima.

© 2008-2015 Jazz.hr / Hrvatsko društvo skladatelja