Big band HRT-a i Lars Møller u Studiju Bajsić HRT-a

Big band HRT-a i Lars Møller u Studiju Bajsić HRT-a
Datum objave:
12.02.2011.
Lars Møller
Lars Møller

Saksofonist, skladatelj i dirigent Lars Møller, rođen 1966. u Kopenhagenu, jedan je od najpoznatijih skandinavskih jazz glazbenika. Nastupao je diljem Europe, te u SAD-u, Kini, Brazilu, Australiji i u zemljama dalekog istoka.
Tijekom karijere svirao je s uglednim svjetskim jazzistima, među ostalim s Tootsom Thielemansom, Hermetom Pascoalom, Jimmyjem Cobbom, Martialom Solalom, Mariom Schneider, Jerryjem Bergonziem, Tomom Harrellom, Jimom McNeelyjem, Bobom Stensonom i mnogobrojnim danskim glazbenicima. Od 2002. stalni je član The Danish Radio Big Banda. Kao skladatelj i solist surađivao je s vodećim danskim i europskim orkestrima, među ostalim i s European Broadcasting Union Big Bandom i Copenhagen Philharmonic Orchestrom.
Nakon što je godinama živio u New Yorku, gdje se i školovao (Na New School predavao mu je Dave Liebman), posveto se proučavanju i izvođenju indijske glazbe. Od 1995. do 2001. sa svojim je sastavom, u kojem su svirali pijanist Jacob Christoffesen, kontrabasist Thomas Ovesen i bubnjar i tablist Ole Theill, objavio pet albuma među kojima i "Kaleidoscope" koji je 2000. proglašen najboljim CD-om danskoga jazza. Na snimanjima njegovih albuma sudjelovali su poznati jazz glazbenici poput NHØ Pedersena, Billyja Harta, Gery Allen i Bustera Williamsa.
Lars Møller je dobitnik brojnih priznanja i nagrada, među ostalim danskoga Grammyja za najbolji CD, nagrade The JASA i počasne nagrade The Danish Jazz, Beat and Folk Composer Societyja.
Davor Hrvoj

---------------------------------------------------

 

Lars Møller o Thadu Jonesu

Za mene Thad Jones je zadnji div tradicije Count Basie Big Banda. Nakon što je u tom orkestru djelovao kao trubač i aranžer, Thad je početkom 1960-ih s Melom Lewisom utemeljio čuveni jazz orkestar za koji je pisao glazbu punu groova, razigrnih i uzbudljivih elemenata na tragu swing i bebop tradicije iz koje je potekao. Obogatio ju je novim, složenim elementima, živim bojama, eksperimentalnim pristupom i funky ritmovima. Rezultat su mnoga remek djela jazz glazbe.
Thad Jones je dugo živio u Kopanhagenu djelujući kao šef-dirigent Danish Radio Big Banda, ali i kao vođa vlastitog sastava Eclipse. Kad sam kao jedanaestogodišnjak počeo svirati saksofon, moj me ujak, koji obožava jazz, vodio na koncerte i snimanja Thada Jonesa i njegovog sastava Eclipse. Iskreno govoreći, moram spomenuti da tada nisam razumio njegovu glazbu. Na mene su tada snažan dojam ostavili sastavi koji su bili u modi 1970-ih.
Poslije sam, kao dvadesetogodišnjak u Kopenhagenu prisustvovao koncertu na kojem je on dirigirao Count Basie Big Bandom. Bio je to čisti užitak swinga - topla svirka orkestra i uzbudljiva energija. Thad je imao nevjerojatnu karizmu zahvaljući kojoj je uspijevao svakoga navesti da svira najbolje što može, da swinga bolje nego ikad.
No, najsnažniji dojam na me je ostavila glazba s koncerata Mel Lewis Big Banda održanim u programu Monday Night u njujorškom Village Vanguardu. Nekadašnji bubnjar i, s Thadom, suvoditelj orkestra, Mel Lewis i njegov orkestra imali su neprikosnoveni zvuk i feeling. Dok sam živio u New Yorku gledao sam i slušao četredesetak koncerata toga orkestra. Tijekom 1980-ih i 1990-ih ta je glazba oblikovala moj budući život s big band glazbom. Kao glazbenik koji je svirao s Danish Radio Big Bandom i djelovao pod okriljem nekih starijih kolega koji su surađivali s Thadom, radujem se sviranju njegove glazbe s Big Bandom HRT-a.
Lars Møller, siječanj 2011.

---------------------------------------------------

Razgovor s Larsom Møllerom koji će 16. veljače 2011. ponovno nastupiti uz Big band HRT-a

 

Glazba boja, tekstura, dinamike i emocija

 

- Kako ste zadovoljni suradnjom s Big bandom HRT-a?

- Vidim da je orkestar razvio svoju svirku na visoku razinu, moćan je i u njemu sviraju dobri glazbenici. Oduševljen sam entuzijazmom i vještinom glazbenika. Veliko je zadovoljstvo raditi s njima.

- Je li Big band HRT-a donio neke nove detalje u vašu glazbu?

- Glazba će uvijek biti drukčija u interpretaciji drugih orkestara, posebice u načinu interpretacije i dramatici, te načinu na koji ritam sekcija i solisti pristupaju glazbi. Zbog toga će uvijek biti drukčije. Nešto će biti isto, a u nekim dijelovima, posebice dionicama koje sam skladao i aranžirao za puhače, nastojim zadržati određeni zvuk bez obzira s kojim orkestrom ih izvodim. nešto je drukčije a nešto je isto.

- Je li Big band HRT-a unio neke novine u vašu glazbu?

- Sviđa mi se kako su solisti obojali izvedbe, kao i mnogo toga što je napravila ritam sekcija. Lijepo je raditi s tim glazbenicima.

- Što mislite o nastojanjima da se ukidaju big bandovi pri radio postajama?

- Orkestri koji se odvoje od radijskih postaja ugasit će se. Ako se to dogodi orkestri će prestati postojati. Mislim da je nemoguće raditi na taj način. To su izgovori da se orkestri ugase.

- Zašto je važno, ne samo za radio nego i za državu, da jazz orkestri djeluju pri radio postajama?

- U Danskoj imamo simfonijske orkestre i samo jedan profesionalni jazz orkestar - Big Band Danskoga radija. To je jedina mogućnost da veća jazz formacija djeluje na visokoj umjetničkoj razini. Važno je imati orkestar sa stalnim zaposlenicima. Ako je orkestar oformljen od slobodnjaka i ako nije vezan uz kulturnu instiituciju kao što je radio, neće moći djelovati na istoj razini. Neizmjerno je važno zadržati umjetničku formu, zadržati formaciju jazz orkestra koji će ju razvijati i to na dva načina: na umjetničkoj razini tako što će izvoditi novu glazbu i glazbu najznačajnijih skladatelja tog idioma poput Marie Schneider i Boba Brookmeyera; a kao drugo, iznimno je važno da se razvija i da može djelovati i u drugim područjima važnim za radi postaju. Big Band Danskoga radija svira na različitim radijskim projektima. Tako se njegovo djelovanje odvija u dva smjera: jedan je umjetnički, a drugi prilagođen potrebama djelovanja radijskog i televizijskog programa.

- Kako gledate na EBU jazz sezonu tijekom koje pojedine zemlje članicama europske radijske unije predstavlju jazz dosege svojih jazz orkestara, ali i drugih sastava?

- Ta je razmjena iznimno važna. Ona radio postajama pruža prigodu da bez velikih troškova producira glazbu koju će putem etera čuti mnogi diljem Europe.

- Koji je vaš cilj kao glazbenika?

- Moja glazba ima određena obilježja. Jedno od njih je određeni melodijski element koji je nadahnut nekom vrstom nordijske melodijske tradicije, a drugo je ritmički pogled zasnovan na iskustvima što sam ih stjecao pod utjecajem, ali i kroz suradnju s američkim jazz glazbenicima. Također ju karakteriziraju razvoj boja, tekstura, dinamike, emocija. Može se reći da je nadahnuta djelima glazbenika kao što su Bob Brookmeyer i Maria Schnneider, ali i elementima karakterističnim za klasičnu glazbu, primjerice kontrapunktom i razvojem forme. To su tek neke karakteristike.

- Nije li to formula za osebujnost, posebice uključivanje elemenata danskih i europskih glazbenih korijena?

- Ne radim to svjesno. Ne razmišljam o tome kako ću kreirati glazbu, ali neke elemente nesvjesno uključujem u svoju glazbu.

Davor Hrvoj

 

 

© 2008-2015 Jazz.hr / Hrvatsko društvo skladatelja