Renato Švorinić

La musica nuova

Datum objave:
15.11.2003.
Autor:
Davor Hrvoj
Razgovor s Renatom Švorinićem, vođom sastava Black Coffee, povodom objavljivanja albuma ”Krijanca”

La musica nuova

Nakon albuma ”Black Coffee”, ”Imperija uzvraća udarac”, ”Čudo u Milanu”, ”Black Coffee se vraća kući” i ”Bijeli album”, najagilniji dalmatinski jazz sastav Black Coffee je novim albumom ”Krijanca”, što ga je objavio za Croatia Records, napravio zaokret u karijeri. Naime, u svoj je jazzistički glazbeni jezik inkorporirao stariju i novu glazbu karakterističnu za podneblje u kojem žive i djeluju. Uz narodne pjesme poput ”Jute san se zajubija” i ”Oj more duboko”, te one kojima su poznati autori, ali su se uvriježile kao narodne: ”Budila majka Ivana”, ”Kod Lepanta”, ”Bukovico” i ”Nemoj šiti stara majko”, izvode Gibbonijevu ”Temperu” i Runjićeve ”Romancu” i ”Magdalenu”, te ”Ništa nova” koju su obradili u dvije verzije: vokalnoj i instrumentalnoj, kao i skladbu ”Vijavica” bubnjara sastava Jadrana Dučića Čića. Aranžmane su napisali članovi sastava: Dučić, klavirist Jurica Karuza i bas gitarist Renato Švorinić. Kao i sve prethodne i ovaj su album snimili uz brojne goste. Osim stalnih gostiju: klavirista Matiju Dedića, saksofonista Dražena Bogdanovića i udaraljkaša Andyja Petka, to su klapa Mendula, te Zadranke na čije su izvedbe nasnimavali, kao i pjevači Meri Cetinić i Ernesto. Sastav Black Coffee je s klapom Mendula ovog ljeta uspješno nastupio na Gotham Etno Jazz Festivalu u Zadru, a poslije toga i u Italiji gdje su ponovili izniman uspjeh s početka godine kada su dobili pohvalne kritike utalijanskom tisku i na televiziji. O tome govori Renato Švorinić, vođa sastava Black Coffee i novi ravnatelj Hrvatske kazališne kuće u Zadru.
- Kakav je bio prijem prigodom vašeg ponovnog gostovanja u Italiji?
- Za razliku od prethodnih nastupa u Italiji, ovaj put smo nastupali u manjim klupskim prostorima na sjeveru Italije, u Padovi i Vicenci. Iako je program koji izvodimo primjereniji teatrima, naša je glazba naišla na izvanredan prijem kod talijanske publike, a kritika ju je nazvala ”la musica nuova” jer dolazi iz krajeva gdje se međusobno isprepliću utjecaji mediterana i orijenta. Zapazili su nas ljudi koji rade za dobar management u Italiji. Slijedeće ljeto žele nas uvrstiti na nekoliko respektabilnih talijanskih festivala.
- Kako ste došli na ideju da spojite jazz s klapskim pjevanjem?
- Ideja se rađala tijekom posljednje dvije godine. Htjeli smo napraviti ”hommage” dalmatinskoj glazbi prošlog stoljeća, autorima i skladbama koje su obilježile vrijeme i prostor Dalmacije. Nije lako spojiti tradicionalnu i skladanu glazbu s jazz-trijom, prije svega jer je večina dalmatinskih pjesama napravljena ”ad libitum”, dakle bez konkretne glazbene mjere. Pokušali smo staviti te pjesme u određene mjere a da u isto vrijeme ne narušavamo glazbeno tijelo tih skladbi.
- Razmišljajući o suradnji s muškom klapom zaključili smo da bi ona glasovno bila u istom registru s glazbalima koje koristimo, a to su bas gitara, klavir i bubnjevi. Tako je došlo do suradnje s klapom Mendula. Žensku smo klapu integrirali u ovaj projekt kao solo glazbalo koji se koristi u jazzu, jer se glasovi ženske klape nalaze u registru sopran saksofona i trube. Na albumu se nalazi i klapa Zadranke koje ne djeluju u zadnjih 10 godina, a snimke su nastale na način da smo na njihove stare tonske zapise od prije dvadeset godina, nanovo snimali matrice, odnosno našu glazbenu podlogu.
- Zašto ste album nazvali Krijanca ?
- Krijanca je stara dalmatinska riječ koja vuće korijene iz talijanskog jezika odnosno njegova veneto dijalekta. Ona je polako iščezla iz svakodnevnog govora kao i skladbe koje smo snimili na CD-u pa je u tome simbolika naziva ovog albuma. Krijanca znači uljudnost, poštovanje, a odražava naš respekt prema hrvatskom glazbenom nasljeđu.
- Što ovakav glazbeni spoj može značiti za očuvanje autohtonosti tradicijske hrvatske glazbe i njezinu svjetsku promociju?
- Moje je mišljenje da je ovo jedan od najboljih i najefikasnijih načina redefiniranja hrvatske glazbene baštine i najbolji način prezentiranja naše glazbe u svijetu. Pogledajmo takve glazbene primjere u Europi i značaj što su ga dobili umjetnici koji su na taj način prezentirali svoju glazbu, primjerice Jan Garbarek, Gianluigi Trovesi i drugi. No, ovakav je projekt nemoguće progurati na svjetske glazbene pozornice bez podrške nacionalnih kulturnih institucija, prije svega Ministarstva kulture.
- Kako ste pristupili aranžmanima?
- Spajajući dvije gotovo nespojive kategorije: klapu i jazz trio, nastojali smo svakoj pjesmi pristupiti na svoj način. Tako smo, primjerice u skladbama ”Budila majka Ivana” i ”Kod Lepanta”, nastojali pristupiti na impresionistički način bliži tradiciji koju njeguje europski pristup jazz glazbi što se osjeća kroz ECM produkciju, dok smo drugima, primjerice Runjićevim pjesmama ”Romanci” i ”Ništa nova”, pristupili u nostalgičnoj maniri starih majstora talijanske jazz i pop glazbe poput Renza Arborea, Eduarda de Cresenza i drugih. U svakom slučaju ovo je pionirski pokušaj spajanja glazbenih kategorija koje nitko do sada nije pokušavao napraviti i nastavit ćemo s tim projektom.
© 2008-2015 Jazz.hr / Hrvatsko društvo skladatelja