Tradicijska glazba Istre i Kvarnera nudi veliku slobodu

Razgovor s Damjanom Grbcem povodom objavljivanja albuma »Gerbaz Giipuja« (Menart)
Tradicijska glazba Istre i Kvarnera nudi veliku slobodu
Datum objave:
08.02.2015.
Autor:
Davor Hrvoj
 
Novi album sastava Damjans, koji vodi riječki kontrabasist i skladatelj Damjan Grbac, logično se nadovezuje na prvijenac »Giipuja«. Naime, iako u djelomično izmijenjenoj postavi, sastav i dalje ima isti, prepoznatljiv zvuk i pristup koji se zasniva na spoju suvremenog jazza s istarskom i kvarnerskom tradicijskom glazbom. No, dok su na prethodni bile uvrštene uglavnom obrade narodne glazbe, CD »Gerbaz Giipuja« u izdanju Menarta čine uglavnom autorske i to većinom skladbe Damjana Grbca nadahnute tradicionalnim napjevima spomenute regije. Iako ideja nije nova, radi se o iznimnoj glazbi visoke estetike koja korespondira s raznim aspektima stvaralaštva - uzbudljiv glazbeni doživljaj, osebujan zvuk, očuvanje vrijedne tradicije, predstavljanje regije na visokoj umjetničkoj razini, potencijal za promociju hrvatske u svijetu...
 
Zašto ste za novi album odlučili snimiti uglavnom autorske skladbe?
- Nakon prvog albuma ostao je »nedovršen posao«, odnosno u meni se pojavilo mnogo zamisli i novih načina razmišljanja koje sam pretočio u novi album. Imao sam potrebu izraziti se kao autor. Album je nastao na bazi raznih novih, meni originalnih načina shvaćanja glazbe i aranžmana. Motiv je i dalje ostao isti - istarska ljestvica - međutim vodio sam se raznim ugođajima i osjećajima koji su karakteristični za ovaj kraj i mene osobno. Ratko Zjača je u vašem intervjuu pred nekoliko godina rekao da je glazba refleksija života i to se upravo dogodilo na mojem novom albumu.
Spoj ostavštine i modernog
Kako su nastale?
- Kompozicije su nastajale na način da sam zapisivao ideje koje su mi dolazile nekontrolirano, u bilo koje doba, i koje sam potom analizirao i proširivao. Kada imaš dobru bazu, odnosno melodiju, lako se može napraviti cijela skladba. Moram reći da sam se vodio osjećajima tako da su neke kompozicije nastale u samo nekoliko minuta, a neke su nastajale mjesecima. Čujem li da mi neka melodija dobro zvuči, a nikako mi ne uspije razviti ju i uobličiti u aranžman, ostavim ju da se malo »dinsta« i nakon nekog vremena provjerim ima li što novo...
Što vas je nadahnjivalo u skladanju?
- Jednostavno, samo tih šest glavnih tonova koji čine istarsku ljestvicu pružaju neiscrpnu količinu ideja i načina za dočaravanje raznih ugođaja. Budući da živim u kraju u kojem je nastala ova narodna glazba nadahnjivale su me razne situacije, razni pejsaži iz ovog kraja, priroda, atmosfera - kiša, sunce, magla, zima, ljeto... - koje sam kombinirao s današnjim poimanjem života i društva u kojem živim - osjećaji, životne prilike, način života. To je spoj nekadašnje ostavštine i današnjeg modernog vremena. Na temelju tih činjenica nastajale su skladbe za ovaj album.
Zašto ste ipak odlučili uvrstiti obradu jedne tradicijske sklade i zašto baš »Pridoh pod Verbnik grad«?
- To je došlo spontano, imao sam nekoliko potencijalnih skladbi koje su mi se sviđale, ali skladba »Pridoh pod Verbnik grad« dobila je prednost nad ostalima zbog svoje melodije, a i zbog moje povezanosti s Vrbnikom gdje imam vrlo dobre prijatelje i gdje sam imao prilike čuti i prave izvedbe tradicionalnih skladbi Istre i Kvarnera.
Zašto je tradicijska glazba Istre i Kvarnera kompatibilna s jazzom?
- Tradicijska glazba Istre i Kvarnera vrlo je originalna i specifična. Ona nije kompatibilna s današnjim poimanjem glazbe u vidu, tonova, akordi, ritmova... Pokušao sam ju staviti približno u neki današnji oblik, ali uvijek smo se mi prilagođavali njoj te smo s aranžmanima dobivali razne nove prizvuke. Ta glazba nema akorde, nema zadani ritam, nema specificirani tempo, i upravo zbog toga nudi veliku slobodu koja je vrlo bitna za jazz glazbu i improvizacije. I neki karakteristični napjevi u toj glazbi kao što je npr. »Mantinjada«, koriste improvizaciju prilikom izvođenja. Zbog svoje slobode izvođenja dala nam je veliku slobodu koju smo iskoristili u improvizacijama i izvedbama.
Poseban zvuk
Zašto ste odlučili spojiti zvuk tradicijskih glazbala s onima karakterističnim za jazz instrumentarij?
- Kao što smo nadograđivali teme s raznim aranžmanskim trikovima karakterističnim za jazz glazbu, isto tako nadogradili smo i zvuk cijelog banda kombinacijom tradicijskih glazbala i onima karakterističnim za jazz glazbu. Dobili smo specifičan spoj koji karakterizira zvuk banda. Na tu kombinaciju odlučio sam se zato da postignem specifičan i originalan zvuk cijelog banda, a isto tako da sa kombinacijom tih instrumenata spojim tradicijske zvukove sa modernim. Također i aranžmani su rađeni po tom principu i na kraju sam dobio fuziju svega toga, a kao finalni proizvod, dogodio se album.
Što promjene u postavi znače za zvuk i pristup sastava?
- Svaki glazbenik je drukčiji i donosi nešto originalno. S dva nova člana, saksofonistom Andreasom Marinellom i sviračem violine, sopele i ocarine Markom Firstom, dobio sam potpuno novi zvuk u projektu. Svaki čovjek je poseban i ima nešto svoje što može dati bandu i projektu. Najbitnije je da ti glazbenici međusobno surađuju, da se razumiju, da shvaćaju tu glazbu i tako daju najviše prilikom muziciranja. Za mene je vrlo bitno da su oko mene glazbenici koji vjeruju u projekt i koji se daju u njega, a to sam i dobio i zbog toga sam ponosan i zahvalan svima koji su sudjelovali u snimanju CD-a. Oni su uvijek tu uz mene i prihvaćaju sugestije, daju svoje prijedloge. Na taj način surađujemo u ostvarivanju konačnog cilja, a to je izvedba. Andreas Marinello, koji se u ovom projektu prvi put susreo s tradicijskom glazbom Istre i Kvarnera, dao je svoje viđenje te glazbe kroz improvizaciju i jazz pristup. Marko First se odlično uklopio u ovaj projekt s obzirom da je vrsni poznavatelj hrvatskih narodnih napjeva i multiinstrumentalist tradicionalnih glazbala. Svojim izvedbama projektu unosi tradicionalni duh. Tonči Grabušić, priznati hrvatski jazz bubnjar, dao je svoj doprinos originalnim pristupom i izvođenjem kompozicija na njegov karakterističan način. Upravo sa svim tim kombinacijama dobio sam za mene zanimljiv projekt u kojem svi uživamo prilikom izvođenja. To je i cilj ovog projekta s obzirom da je na prvom mjestu jazz pristup, a to znači improvizacija u datom trenutku koje na ovom albumu ne nedostaje.
Nadahnjujući Marušić
Kako ste osmislili novi koncept albuma, s nekoliko vrlo kratkih izvedbi?
- Koncept je osmišljen na način da imamo ravnotežu »jakih« i »laganih« skladbi, tako da u kombinaciji istih dobijemo sliku albuma kao cjeline. Na albumu se nalazi šest glavnih kompozicija, te četiri, nazovimo to tako, improvizacije. »Improvizacije« su postavljene na albumu tako da izvedu i uvedu jednu kompoziciju u drugu, na način da su različite od kompozicija koje spajaju s čime se dobiva kontinuitet albuma. Naravno »Improvizacije« su također u duhu cijelog projekta te su nastale na ideji Andreasa Marinella, na način da smo se usmenim putem dogovorili o načinu improviziranja te stvarali razne ugođaje, kao što su mističnost, veselje, žalost, ples, ritam...
Zašto ste uvrstili jednu skladbu Daria Marušića koji je bio član prve postave sastava Damjans?
- Njegovu skladbu »Griz Gros« izvodili smo i s Dariom Marušićem na festivalima i uvijek nam je dobro zvučala. Nazvali smo je hit pjesma. Dario mi je dozvolio da ju snimim i izdam na ovom albumu na što sam vrlo ponosan jer svi uživamo prilikom njezine izvedbe. To je jedna od onih skladbi koja na prvu ostaje u uhu i cijeli dan ju ne možete izbaciti iz glave.
Koliko je on važan za stvaralaštvo sastava Damjans?
Velika je inspiracija, osoba od koje svatko može puno naučiti. Njegov rad je nevjerojatan i svi znamo što on znači za tradicijsku glazbu i glazbu uopće. Meni je jedan od uzora od kojih sam puno naučio i još učim. U svakom trenutku otvoren je za razgovor i često smo u kontaktu, pogotovo kad je u pitanju glazba oko koje možemo pričati danima... I na ovom albumu osjeća se njegova nota koju sam pretočio u svoje skladbe i aranžmane.
Koliko je važan za očuvanje i promociju tradicijske glazbe Istre i Kvarnera?
- Dario Marušić također ima i niz vlastitih projekata kroz koje predstavlja svoj rad i vlastito poimanje glazbe i tekstova. On je i vrhunski muzikolog koji izučava tradicijsku glazbu Istre i Kvarnera i razne druge vrste glazbi. Moje mišljenje je da je on vrlo bitna osoba u tom svijetu koja ima naiscrpno znanje s kojim može jako puno pomoći u očuvanju tradicijske glazbe Istre i Kvarnera.
(Preuzeto iz Novog lista od 8. veljače 2015.)
 
© 2008-2015 Jazz.hr / Hrvatsko društvo skladatelja